BlogDizajn – forma sa svrhom

Predlažemo preokret kojim bi prednost dali korisnijim, trajnijim i demokratičnijim oblicima komunikacije, napuštanjem produkt marketinga u korist istraživanja i stvaranja novih vrijednosti i značenja

Manifest o smislenijoj upotrebi dizajna u svojoj originalnoj verziji nastao je 1964. godine. 36 godina kasnije iznova je objavljen, a potpisala su ga 33 stručnjaka s područja vizualnih komunikacija. Nazvan je First Things First Manifesto 2000. Temeljna načela ovog manifesta ujedno su i temeljna načela OmoLab-a.
Prijevod manifesta objavljujemo u cijelosti:

Mi, grafički dizajneri, art direktori i djelatnici na području vizualnih komunikacija, odrasli smo u svijetu u kojem su nam mehanizmi i sredstva oglašavanja bili predstavljani kao najunosniji, najefektniji i najpoželjniji mogući način upotrebe našeg talenta. Mnogi predavači i mentori dizajna zagovaraju to uvjerenje; tržište ga nagrađuje, bezbrojne knjige i publikacije ga podupiru.

Dizajneri stoga primjenjuju svoje sposobnosti i maštu kako bi prodavali pseće kolačiće, nove vrste kave, dijamante, deterdžente, gelove za kosu, cigarete, kreditne kartice, tenisice, kreme za učvršćivanje guze, bezalkoholno pivo ili opremu za rekreaciju. Komercijalni poslovi oduvijek su pokrivali račune, ali brojni grafički dizajneri dopustili su da to bude jedino čime se bave. To, zauzvrat, uvjetuje način na koji ostatak svijeta shvaća dizajn. Vrijeme i energija čitave profesije troši se kako bi se stvorila potražnja za stvarima koje su u najboljem slučaju nevažne.

Mnogima od nas takvo shvaćanje dizajna sve više izaziva nelagodu. Dizajneri koji svoje napore u najvećoj mjeri posvećuju oglašavanju, marketingu i razvoju tržišnih marki implicitno podupiru mentalni okoliš koji je toliko zasićen komercijalnim porukama da mijenja način na koji ljudi govore, misle, osjećaju, reagiraju i međusobno komuniciraju. U izvjesnoj mjeri, oni pomažu stvaranju ograničavajućeg i neizmjerno štetnog oblika javnog diskursa.

Postoje korisniji načini kako možemo primjeniti naše znanje. Ekološka, društvena i kulturna kriza bez presedana zahtijevaju našu pažnju. Mnoge kulturne djelatnosti, društveno korisne akcije, knjige, magazini, izložbe, obrazovna pomagala, televizijski programi, filmovi, dobrotvorne akcije i projekti informacijskog dizajna trebaju naše usluge i stručno znanje.

Predlažemo preokret kojim bi prednost dali korisnijim, trajnijim i demokratičnijim oblicima komunikacije, napuštanjem produkt marketinga u korist istraživanja i stvaranja novih vrijednosti i značenja. Predmet diskusije se sve više sužava, a trebao bi se širiti. Potrošački mentalitet, koji vodi pobjedničku utrku bez konkurencije, treba izazvati drugačijim pogledom na stvari, izraženim jezikom i sredstvima dizajna.

22 djelatnika s područja vizualnih komunikacija potpisala su 1964. godine prvobitni poziv na smisleniju primjenu naših sposobnosti. S eksplozivnim rastom globalne tržišne kulture, njihova poruka je samo postala aktualnija. Obnavljamo njihov manifest u nadi da neće biti potrebno još nekoliko desetljeća prije nego se poruka ozbiljno shvati.

Jonathan Barnbrook, Nick Bell, Andrew Blauvelt, Hans Bockting [UNA], Irma Boom, Sheila Levrant de Bretteville, Max Bruinsma, Si’n Cook, Linda van Deursen, Chris Dixon, William Drenttel, Gert Dumbar, Simon Esterson, Vince Frost, Ken Garland, Milton Glaser, Jessica Helfand, Steven Heller, Andrew Howard, Tibor Kalman, Jeffery Keedy, Zuzana Licko, Ellen Lupton, Katherine McCoy, Armand Mevis, J. Abbott Miller, Rick Poynor, Lucienne Roberts, Erik Spiekermann, Jan van Toorn, Teal Triggs, Rudy VanderLans, Bob Wilkinson